Aktualan i imperativan trend u školskom odgoju suzbijanje je zlouporabe droga i suzbijanje agresivnosti (bullying). Ove dvije opasnosti u razvoju mladih naraštaja zbog niza okolnosti posljednjih su godina eskalirale i ozbiljno zaprijetile, ne samo obrazovnom sustavu, nego i budućnosti Hrvatske.

Uz prodor permisivnog (popuštajućeg) odgoja sa Zapada, u posljednjih se godina dogodio i nagli prodor droga na hrvatsko tržište. Ovi elementi pali su na plodno tlo turbulentnog razdoblja društvenih promjena u Hrvatskoj. Zbog tijeka tranzicije, ali i agresije na Hrvatsku, narušene su tradicionalne etičke vrijednosti, a samim tim i čvrsta vertikala moralnih normi. Oslabljene su temeljne komponente odgoja: marljivost, radna disciplina, odgovornost, samokontrola te razlikovanje dobra od zla. U ovakvom ozračju bez snažnih moralnih smjernica lako se stvaraju uvjeti nasilništva i kriminala. Porast vanbračnih zajednica i razvoda rezultira slabijom kontrolom djece. Samohrana, zaposlena majka ne može pružiti dovoljno pozornosti djetetu. Ne mogu ni roditelji preopterećeni poslom.

Porast agresivnosti kod mladih - zbog čega?

Dio mladog naraštaja sve češće postaje nasilan i amoralan. Uzdrmani temelji obitelji i slabljenje kontrole u odgoju pogoduju i eskalaciji zlouporabe droga. Neosporna je interakcija bullyinga i zlouporabe droga, posebice plesnih droga i alkohola. Ta sprega potencira najveću opasnost za budućnost Hrvatske; neodgovornu i neobrazovanu mladež sa slabim radnim navikama, a to je nedovoljan potencijal za priključak razvijenom svijetu. Intenzivnije proučavanje bullyinga novijeg je datuma, no to ne znači da se agresivnošću teoretičari nisu i prije bavili. Skup definicija nastalih krajem prošlog stoljeća može se svesti na sljedeći sadržaj: "Agresivnost je fizičko ili mentalno ozljeđivanje drugih ljudi te destruktivno ponašanje usmjereno kažnjavanju i ozljeđivanju ljudi i uništavanju objekata". Jači oblik agresije je nasilje, također s mentalnim i fizičkim ozljeđivanjem, ali i s fizičkim napadom, pljačkom, silovanjem i ubojstvom.

Uz naznačene odrednice naše društvene stvarnosti, agresivnost kod mladih ima korijene u širokom spektru nijansi ponašanja koje je teško egzaktno definirati. Ima i elemenata oko kojih se teoretičari oštro sukobljavaju.

Kapitalna je dvojba o utjecaju genetskog koda, i na agresivnost i na zlouporabu droga. Posljednja istraživanja na University of Memphis ukazuju na znatno veći postotak utjecaja genetskog koda nego što se do sada mislilo. Urođena sklonost devijantnom ponašanju (a ne samo hiperaktivnost!) velika je potencijalna opasnost, koju treba obuzdavati ispravnim odgojem i stalnim usmjeravanjem.

Ukoliko izdvojimo konstante kao što je pad morala i autoriteta, disfunkcija obitelji i genetski kod, koje neosporno utječu na porast agresivnosti, ostaju potencijalni elementi, odnosno rizična ozračja za agresivnost. To su između ostalog; pripadnost subkulturalnim grupama, izloženost filmskom i televizijskom nasilju, dostupnost drogama, dostupnost oružju, nekontroliranost slobodnog vremena i nedostatak nužnih zabrana.
Zahtjevan i složen posao suzbijanja agresivnosti kod mladih, otežan je i zbog zakašnjelog djelovanja svih subjekata. Negativne refleksije permisivnog odgoja, uvjetovanog ne samo disfunkcijom obitelji nego i povećanom materijalnom potrebom, preduboko su ušle u obitelj i u škole.

Prezaposlenost roditelja, umor i premalo slobodnog vremena za korektan odgoj, stvorili su osjećaj stalne krivnje prema djetetu - da mu ne pružaju dovoljno ljubavi, pozornosti, zabave. Roditelji zbog toga "plaćaju" djetetu prevelikom slobodom, ukidanjem svih mogućih zabrana i novcem. Dijete postaje voditelj obitelji, ono što je nekada bio otac, želja djeteta mora se poštovati, sve je podređeno djetetu - osim odgoja. Na početku trećeg milenija prosječan učenik osnovne škole u Hrvatskoj nedovoljno razlikuje dobro i zlo i ne prihvaća nužne zabrane. U svojim subjektivnim ocjenama osjeća svaki nametnuti posao (učenje i obveze) napadom. Brani se i rješava konflikt na svoj način - prečesto agresivnošću!

Na najširem nivou važno je naglasiti da je škola vrlo važan subjekt edukacije i odgoja, ali da je obitelj primarna i najvažnija u odgoju svoje djece.

Prevencija - najbolje rješenje

Porastom agresivnosti, u školama stanje postaje neodrživo zbog poteškoća onih učenika koji žele učiti. Zato nije previše smjelo reći da čitav obrazovni sustav dolazi u pitanje. Nužne su promjene u djelovanju na agresivnost i na prevenciju agresivnosti. Pozitivni vjetrovi pušu opet sa zapada, gdje se u permisivnom odgoju događaju promjene. Agresivnost i nasilje suzbija se ne samo programima o mirnom rješavanju konfliktnih situacija i naukom o društveno odgovornom ponašanju - nego i pojačanim represivnim mjerama. Uz veće kazne za maloljetnu delikvenciju, uvode se policijski sati za mlade, odore za škole te programi za edukaciju roditelja u odgoju. Rehabilitacija za delikvente temelji se na vojnoj obuci, obrazovanju, športu te na osobnoj edukaciji.
Upravo tim, manje permisivnim mjerama, kada prijestupnici osjete posljedice svojih djela, postignuti su dobri rezultati. Naglasak poduke o razlikovanju dobra i zla pa i potrebne zabrane i kazne, neminovne su odrednice budućeg razvoja odgoja u nas. Potrebno je u školama stvoriti više mogućnosti za postupanje s nasilnicima i onima koji ometaju nastavu. Ukoliko takvi učenici budu snosili posljedice svojih destrukcija, smanjit će se agresivnost u školama. Neophodna je i uspostava učinkovite zaštite onih koji trpe zbog agresivnosti. Uz ovakav neophodan pomak prema uspostavi učinkovitijih mehanizama u sprječavanju bullyinga, treba i dalje razvijati programe i projekte mirnog rješavanja konflikata, izvanškolskih akcija i aktivnosti. Na najširem nivou važno je naglasiti da je škola vrlo važan subjekt edukacije i odgoja, ali da je obitelj primarna i najvažnija u odgoju svoje djece. Roditeljska dužnost stvaranje je odgovornosti i moralnih normi kod djeteta. Važna je zbog toga edukacija roditelja, ne samo o temeljima odgoja nego i o rješavanju poremećaja u ponašanju kod djece. Uz ostalo, tu su i vježbe socijalnih vještina, radnih navika, promicanje naobrazbe, športa, razvijanje otpornosti na društvene utjecaje i dr. Treba spomenuti i zahtjevni, ali učinkoviti "outreach"; djelovanje na licu mjesta, kućni posjeti, rad s učenicima izbačenim iz škola, članovima grupa (pa i ovisnicima!).

Veza između droge i nasilja

Sveza agresivnosti i zlouporabe droga najevidentnija je kod alkohola, ecstasyja, speeda, plesnih droga i kokaina. Svima je znano da alkohol i navedene droge (posebice speed!) stvaraju agresivni naboj što je preduvjet nasilju. No, to je previše jednoznačno tumačenje. Sveza agresivnosti i droga (ne samo navedenih) daleko je složenija, te dvije opasnosti prožimaju se i teško je reći što je početak, a što kraj. No, odgovor nije važan za ovaj kontekst, činjenica je da su agresivnost, droge, delikvencija i kriminal, usko povezane komponente asocijalne cjeline.

O prevenciji i suzbijanju zlouporabe droga napisane su strategije, programi, knjige, tisuće i tisuće stranica tekstova. No, uopćeno, sve je to vrlo slično prevenciji bullyinga. Lako je izdvojiti najvažnije segmente: odgovornost kod djeteta, radne navike i samokontrolu. Tako odgojeno dijete, uz rijetke izuzetke, neće biti agresivno i neće konzumirati droge. Bit će dobar i discipliniran učenik, kasnije dobar radnik, službenik ili znanstvenik - ukratko dobar temelj budućeg društva.

Na kraju treba napomenuti da je prevencija suzbijanja agresivnosti i suzbijanja zlouporabe droga teoretski detaljno definirana i da znamo što treba raditi. Međutim, u praksi je to vrlo teško provesti. Angažman mora biti multidisciplinaran, intenzivan i stalan. Zato pred cijelom zajednicom stoji teška zadaća, posebice u obitelji i obrazovanju.

Saša Radović, dipl. ing.
Udruga Hrvatska protiv droge